HDLU Zagreb poslao je u Ministarstvo kulture Prijedlog o novom Zakonu za umjetnike

Nakon temeljito provedenih savjetovanja sa članovima HDLU Zagreb i ostalim likovnim umjetnicima tijekom ljeta 2017., u našoj udruzi sastavili smo prijedlog Zakona za umjetnike, koji smo 31. 8. 2017. poslali u Ministarstvo kulture i predstavnicima Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

U našem prijedlogu dali smo neke primjedbe o ustrojavanju Radne skupine za donošenje novog Zakona pri Ministarstvu kulture RH, o tome kako bi zainteresirane stručnjake za Radnu skupinu možda bilo najbolje birati putem transparentnog javnog natječaja, kao što se javnim natječajem biraju i članovi Kulturnih vijeća Ministarstva kulture.

Definirali smo brojčane i strukovne kriterije za likovne umjetnike, uz pomoć kojih bi oni dobili Status umjetnika u jedinstvenom Registru umjetnika, koji bi se trebao napraviti pri Ministarstvu kulture, pobliže smo objasnili klasifikacije umjetnika u Registru umjetnika obzirom i na njihov radni i strukovni status, te predložili osnivanje jedinstvenog Ureda za umjetnike, također pri Ministarstvu kulture, a u kojemu bi se vodio Registar svih hrvatskih umjetnika, posve nezavisno od toga kojim udrugama umjetnici pripadaju ili ne pripadaju.

Do sada su profesionalni umjetnici svoj status imali reguliran u HZSU (Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika), a ostali umjetnici su se učlanjivali u brojne tzv. strukovne udruge, preko kojih su ostvarivali neka prava, na primjer pravo na porezne olakšice, te dobijanje raznih preporuka od strane strukovnih udruga, poput  preporuka za upis u HZSU, kao i preporuka za mirovinski dodatak, dobijanje ateljea, i sl. No mi ovdje moramo misliti i na umjetnike koji nisu članovi nikakvih udruga, te na one umjetnike koji su završili visoko obrazovanje na nekoj umjetničkoj akademiji, a uprkos stečenim uvjetima, nikako se nisu uspjeli upisati u HZSU i regulirati svoj profesionalni Status, iako su prije toga godinama plaćali članarine u nekoj tzv. strukovnoj udruzi.

Mi tako smatramo da je članstvo u udrugama dobrovoljno, i mi ne bismo umjetnicima trebali uvjetovati da moraju biti članovi bilo kakve udruge da bi ostvarili neka svoja radna prava, kao i prava na tržištu. Ima umjetnika koji nisu članovi nikakvih udruga, ne žele to ni biti, skupo im je plaćati članarine i financijske namete koje neke naše udruge ispostavljaju svojim članovima i članstvo u udrugama naprosto ne bi smjelo biti nikakav radni uvjet za stjecanje Statusa samostalnog umjetnika ili bilo kakvog drugog umjetničkog statusa.

Također smo ispostavili i problem toga da u nekim velikim tzv. strukovnim udrugama treba napraviti temeljitu reviziju članova, jer dotične udruge drže na popisu umjetnike koji im uopće ne plaćaju članarine i po više godina i nalaze se u tzv. ”mirovanju”, što znači da godinama nisu bili aktivni u udruzi, a uprkos tome će ti ljudi imati neka prava ispred recimo umjetnika koji nisu članovi nikakvih udruga, i ovo nam se nikako ne čini pravedno da pojedini umjetnici imaju lošiji status, samo zato jer se nisu učlanili u neku tzv. strukovnu udrugu.

Iz tog razloga tražimo i temeljito preispitivanje tog termina ”strukovne udruge”, kao i dosadašnjih kriterija za strukovne udruge, i da se to svakako napravi u suradnji sa Uredom za udruge RH i u skladu sa postojećim Zakonom o udrugama. Članstvo u strukovnim udrugama ne bi trebalo biti radni uvjet za stjecanje Statusa profesionalnog umjetnika, kao ni bilo kakvog drugog statusa u jedinstvenom Registru umjetnika, jer je umjetnicima posve dostatan uvjet njihovo stečeno umjetničko obrazovanje i/ili umjetničko djelovanje u Hrvatskoj i inozemstvu.

O tome tko će se temeljem nekih transparentno utvrđenih kriterija upisivati u taj jedinstveni Registar umjetnika, ne smiju više odlučivati neki samo-proglašeni predsjednici tzv. ”strukovnih udruga”, nego Ministarstvo kulture treba raspisati javni natječaj, uz pomoć kojega će izabrati članove stručnih komisija za dodjelu statusa umjetnika u Registru umjetnika.

Dosadašnji HZSU koji ima svoj izdvojeni prostor u Zagrebu naprosto se može preseliti u jedan ured pri Ministarstvu kulture i da to bude ”Ured za umjetnike” koji bi vodio brigu o Registru umjetnika, izdavao razne potvrde umjetnicima i rješavao ostale njihove probleme. I to bi za umjetnike bilo puno bolje, sigurnije i jednostavnije, nego ovako da su rasuti na više udruga, u kojima svaki predsjednik udruge samovoljno određuje neke kriterije, odnosno različite udruge imaju različite i neusaglašene kriterije po brojnim pitanjima, a što samo može umjetnicima otežati njihov rad.

Neke udruge su naplaćivale i velike kotizacije na natječajima za upis umjetnika u tzv. ”strukovnu” udrugu, pri čemu su umjetnici na upisu morali davati po 300 – 400 kuna, a u slučaju da se nisu upisali, novac im nije bio vraćen. Tako su u nekim tzv. ”strukovnim” udrugama bile uvedene i kotizacije za pristup raznim žiriranim izložbama za umjetnike, koje su organizirane u tzv. ”priznatim” galerijama dotiranim od države, a uprkos tome su te udruge još dodatno tražile i od umjetnika da plaćaju za izlaganje u tim galerijama, što je potpuno neshvatljivo, kao kad bi od glumaca tražili da plaćaju zato da mogu ući u kazalište i glumiti u svojim predstavama! Recimo i ovo: neke tzv. ”strukovne” udruge gubile su tužbe na sudovima u milionskim iznosima, a ceh su onda morali plaćati posve nedužni likovni umjetnici i njihovi članovi – kroz razne kotizacije za ”žirirane” izložbe, kupovanje raznih potvrda, naplaćivanje umjetnicima za sudjelovanje na umjetničkim sajmovima, i sl.

Upravo zato jer je u nekim udrugama bilo raznih nepravilnosti, zlouporaba položaja, sukoba interesa, i sl., mi smatramo zbog opće dobrobiti svih hrvatskih umjetnika da je za umjetnike puno sigurnije da oni imaju jedan jedinstveni Ured za umjetnike u Ministarstvu kulture, u kojemu bi se vodio Registar svih hrvatskih umjetnika, i u tom Uredu za umjetnike mogu raditi dosadašnji djelatnici HZSU-a, a komisije za upis umjetnika u Registar umjetnika birale bi se transparentno, putem javnog natječaja. U Uredu za umjetnike pri Ministarstvu kulture, članovi komisija za upis umjetnika u Registar umjetnika trebaju biti istaknuti stručnjaci iz struke: povjesničari umjetnosti, te ugledni dugogodišnji članovi HZSU-a sa višedesetljetnim potvrđenim umjetničkim djelovanjem u Hrvatskoj, kao i svi drugi ugledni nezavisni stručnjaci koji se jave na natječaj.

Predložili smo i da se u Radnu skupinu za izradu novog zakona pozovu i pravnici iz Ministarstva rada, koji bi pomogli da se donese Zakon pravedan za umjetnike, koji bi omogućio da profesionalni umjetnici imaju jednaka radna prava kao i svi drugi građani Hrvatske, jer to do sada sa samostalnim umjetnicima nije bio slučaj i oni su bili jako oštećeni u svojim radnim pravima, radili su u uvjetima teškog prekarijata i specijalno je zabrinjavajuće što nikad nisu imali ni neko ”pravo na zaštitu dostojanstva radnika”, iako je u našim profesijama bilo dosta primjera mobinga samostalnih umjetnika – čak i u nekim tzv. strukovnim udrugama u koje su se umjetnici učlanjivali.

Također smo predložili da u Radnu skupinu Ministarstva kulture za donošenje novog Zakona o umjetnicima uđu i djelatnici iz Porezne uprave i Ministarstva financija, koji će pomoći da se riješe današnji problemi umjetnika na tržištu – da umjetnici svoja djela mogu prodavati na lakši način, a uprkos tome da plaćaju i uredne poreze s poreznim kategorijama za različite kategorije umjetnika i da u konačnici budu zadovoljni i umjetnici i Država.

Naš je prijedlog da se svim umjetnicma iz Registra umjetnika pri Ministarstvu kulture koji nešto kreativno proizvode, daju porezne olakšice kao OPG-ovima, papirnati jednostavni računi, jednostavne knjige za vođenje i što manje birokracije za likovne umjetnike. Države malih naroda moraju podupirati svoju umjetnost i kulturu na razne načine, jer je to dio našeg kulturnog i nacionalnog identiteta, naše kulturne baštine. Zato porezni stručnjaci moraju bolje upoznati našu struku i probleme umjetnika, te Zakon koji se donosi za umjetnike mora iznaći efikasne mehanizme kako će riješiti njihove probleme na tržištu.

HDLU Zagreb želi da svi hrvatski umjetnici budu pravedno i ravnopravno tretirani pred zakonom u svom jedinstvenom Registru umjetnika i svom Uredu za umjetnike pri Ministarstvu kulture RH, isključivo prema strukovnim kriterijima umjetničkog obrazovanja i umjetničkog djelovanja, a posve nezavisno od toga jesu li ili nisu članovi bilo kakvih udruga, sindikata, komora, i sl.

Osvrnuli smo se i na probleme umjetnika u HZSU, kao i potencijalna rješenja vezana uz status profesionalnih umjetnika: ako država nema dovoljno novaca  da upisuje umjetnike u HZSU, treba onda pod hitno smanjiti broj upisnih kvota na umjetničkim akademijama, i tu se mora pozvati na suradnju i Ministarstvo obrazovanja i Ministarstvo rada, jer je potpuno nerazumno da umjetničke akademije proizvode brojne umjetnike na tržištu, ako za te umjetnike nema posla, ni neke alternative za njihovo samo-zapošljavanje.

Pri tom se mi oštro protivimo ”minimalnom cenzusu” za siromašne samostalne umjetnike, ali se zalažemo za tzv. maksimalni, gornji prihodovni cenzus i da umjetnici koji puno zarađuju, naprosto sami sebi plaćaju doprinose. Nadalje, umjetnici kojima je dosta HZSU-a, trebala bi im se ponuditi neka otpremnina, tako se i HZSU može na pošten način riješiti viška umjetnika: ponuditi umjetnicima pristojne otpremnine i onima koji to žele, poslati ih natrag na burzu, ali tako da umjetnici ne izgube svoja radna prava na burzi rada.

Kada si riješimo pitanja slobodne prodaje, radnih i socijalnih prava, mi likovni umjetnici drugih problema nećemo imati, ovo su dalje sve finese – koje će galerije biti priznate, koje će (i ako će) udruge biti ”strukovne”, i sl. – to se sve lako može rješavati i urediti, no prvo se sa novim Zakonom moraju riješiti teži i važniji problemi za opstanak likovne struke u Hrvatskoj.

Potrebno je da se uvede i pravilo da umjetnici budu plaćeni na svojim izložbama, zatim da se poveća satnica likovne kulture u školama, jer će to pridonjeti boljem zapošljavanju likovnih umjetnika i da nezaposleni umjetnici mogu držati različite kreativne radionice i edukativne sadržaje za građanstvo, posebno i kao oblik kulturnog turizma u ljetnim mjesecima za turiste, jer na taj način turistima mogu pružiti kvalitetne i zanimljive kreativne sadržaje.

Umjetnici u svakom slučaju na svojim izložbama više ne smiju raditi besplatno i državno dotirane galerije trebale bi obavezno u svoje troškovnike uvesti i stavku: ”honorar likovnog umjetnika”.

Treba maknuti i neke velike i skupe udruge sa proračuna, koje uz put imaju i goleme dugove od svojih izgubljenih tužbi i više sredstava treba davati pojedinačnim umjetnicima – plaćati ih za njihove izložbe u državnim galerijama, riješiti im pitanja mirovina za one koji to nemaju, pitanje zdravstvenog, invalidnine, socijalne pomoći, osnovnog preživljavanja.

I za sve kreativce iz predloženog Registra umjetnika: olakšana prodaja na tržištu, maksimalno pojednostavljena – da prvo zažive ”kreativne industrije” s konkretnim olakšicama i poticajima, a tek onda kad se netko zaista i obogati od njih, neka onda otvara firmu i plaća veće poreze, a ne da udaramo namete po najsiromašnijima i blokiramo ih u samom startu.

Predlažemo i potporu razvoju likovnog tržišta kroz pomoć prodajnim galerijama: privatne prodajne galerije nama umjetnicima prodaju naše radove, te moraju imati neke porezne olakšice i poticaje da bi opstale na tržištu. Također, i umjetničkim udrugama treba olakšati prodaju djela njihovih članova, te u svim tim slučajevima prodaje umjetničkih djela, treba smanjiti birokraciju za umjetnike, da sve bude funkcionalno, jednostavno i umjetnicima jasno.

Birokraciju treba pojednostaviti i na umjetničkim natječajima, te demokratično omogućiti što većem broju umjetnika da svoje projekte podnose na što veći broj natječaja i dobijaju preko njih novac da realiziraju projekte od javnog kulturnog značaja za Hrvatsku.

Ovo bi bile neke osnovne crte našeg Prijedloga na početku savjetovanja sa umjetnicima, no svi koji su zainteresirani za raspravu o ovim pitanjima, mogu nam se i dalje javljati na mail HDLU Zagreb: hdlu.zagreb@outlook.com

O nekim pitanjima sigurno je da nećemo svi imati ista mišljenja, no što bude više javnih i demokratičnih rasprava na kulturnoj sceni, sigurno je da će se prije iskristalizirati osnovni problemi hrvatskih umjetnika, kao i funkcionalni mehanizmi za njihovo rješavanje.

***

Također pogledajte i kreativnu kampanju, koju su uporedo sa savjetovanjima o novom Zakonu, umjetnici provodili i izradom plakata, koji tematiziraju položaj likovnih umjetnika u Hrvatskoj – Galerija plakata 2017