U utorak, 30. svibnja 2023. u izložbenom prostoru “Bethanie” u sastavu kompleksa Notre Damme de la Salette (La Salette, Francuska), otvara se samostalna izložba Tončija Peranića pod nazivom ”Križni put”, koja će se moći razgledati do kraja rujna 2023. Virtualnu izložbu radova koji će biti izloženi u Francuskoj možete pogledati ovdje.
Tonči Peranić rođen je 9. 1. 1965. godine u Zadru, ali cijeli život živi u Rijeci. 1983. godine završava srednjoškolsko obrazovanje u Riječkoj gimnaziji (tadašnji CUO za kadrove u obrazovanju i kulturi). U Rijeci završava Akademiju primijenjenih umjetnosti, smjer likovna pedagogija, preddiplomski te diplomski studij, nakon čega stječe zvanje magistra likovne pedagogije. Doktorand je na Poslijediplomskom doktorskom studiju humanističkih znanosti, odjel Kroatistika, smjer Hrvatska kultura, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zaposlen je u Građevinskoj tehničkoj školi u Rijeci kao likovni pedagog te je više puta nagrađivan od stane struke, na državnoj i međunarodnoj razini. Do sada je imao sedam samostalnih te više skupnih likovnih izložaba (neke u inozemstvu) iz područja slikarstva, fotografije, keramike te fuzije stakla i umjetničkog nakita. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb (HDLU Zagreb).

O svom radu, Tonči Peranić je zapisao: Križni put je jedan od najraširenijih sakralnih motiva u zapadnom kršćanstvu. To je običaj označavanja, oslikavanja ili građenja postaja u spomen na pojedine dijelove Kristove muke, a pobožnost se odvija virtualnim hodom kroz etape križnog puta. Po pobožnoj predaji, Majka Gospodinova je često nakon Isusova uskrsnuća obilazila mjesta koja je Krist posvetio svojom krvlju, noseći križ. Povijesno je ova pobožnost nikla izravno iz Božjeg naroda (tzv. Judeokršćani), a najstarije svjedočanstvo zabilježeno je u spisima hodočasnice Egerije iz 4. stoljeća, koja opisuje kako se u to doba slavi Isusova muka u Jeruzalemu. Tradiciju da se sagrade, naslikaju ili modeliraju mjesta u spomen na pojedine dijelove Kristove muke iz Jeruzalema prenosi dominikanac Alvaro u Cordobu u 15. stoljeću, odakle se taj običaj širi po Europi, a kasnije i po cijelom svijetu, a glavni promicatelji bili su franjevci.

Nastojao sam putem modernog likovnog izričaja, apstraktnih formi, simboličkog kolorita te suprotstavljanjem konfuznog i geometrijski jasnog, iskazati i suprotnosti bivstvovanja današnjeg svijeta prepunog kaotičnih zbivanja (nemira, ratova, svakodnevne trke za materijalnim dobrima, medijskim eksponiranjem i konfuznosti života generacije koja se nalazi na korak od vladanja kompjuterske umjetne inteligencije) i geometrijski pravilnih elemenata koji unose mir, stabilnost i spokoj u taj nered. Svrha nemirnog, razigranog kolorita do granice konfuznosti je i dinamiziranje same radnje. U geometriziranim elementima prikazane su pojedine postaje križnog puta pojednostavljenim, obrisnim crtežom, opet kao suprotnost apstrahiranoj formi ostatka slike. Na taj način sam, jasno i nedvosmisleno, nastojao istaknuti Kristovu muku i stradanje. Protok vremena, koje se broji od Kristova rođenja, razbacan je uokolo, napisan rimskim brojevima. S obzirom da sam kolorit simbolički prati događanja križnog puta, moj prikaz Isusovog križnog puta treba promatrati u nizu, od postaje do postaje, a cjelina donosi potpuni prikaz.

Za mene je izuzetno bitna boja. Kolorizam, odnosi toplih i hladnih boja, komplementarni kontrasti, debljina nanosa boje, sve to meni predstavlja poseban izazov. Boja je, u ovom slučaju jaka, ekspresivno iskazana, često miješana i na samom platnu, s mnoštvom oštrih i grubih poteza, te se često pretače iz jedne tonske vrijednosti u drugu. Takav način stvaranja prati višesatni neprekidni rad da se ne izgubi nit-vodilja, esencijalna ideja koja često nestaje trenutkom prestanka rada. Slika koloristički nastaje kao rezultat osjećaja, nagona, trenutka inspiracije, ali i usvojenog iskustva u odabiru boja i njihove simboličnosti. Sama bit slike za mene je boja!
Tonči Peranić, mag. art.
