U utorak, 28. siječnja 2020. u 19 sati, u Galeriji AZ (Hrvatska kulturna zaklada – Hrvatsko slovo, Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb), otvara se samostalna izložba slika mag.lik.um. Luke Koščaka. Izložbu će otvoriti likovna kritičarka Branka Hlevnjak.

Luka Koščak rođen je 21. 1. 1989. u Zagrebu. U Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu maturirao je na odjelu Kiparstva i stekao zvanje kiparski dizajner. Na Arthouse-College of Visual Arts u Ljubljani, 2014. diplomirao je u klasi doc.mag.art Mladena Jernejca, s temom “Apstraktna geometrija u hrvatskom slikarstvu”. Zatim je nastavio studij i magistrirao s temom ”Apstraktna geometrija i svemir”, pri mentorima doc. dr Vesni Kamin Kajfeš i Matic Kosu, mag.lik.um., te je stekao zvanje magistra likovnih umjetnosti.

Godinu dana radio je u HNK Zagreb kao scenski slikar u programu stručnog osposobljavanja, bez zasnivanja radnog odnosa. Izlagao je na više skupnih žiriranih izložbi (7) i od 2015. godine, član je HDLU Zagreb.

Iz predgovora likovne kritičarke Branke Hlevnjak: Luka Koščak – Horizonti

Tko nije zadivljen sunčevim zalascima kada se nebo pretvori u vatru, zemlja u crne obrise, a more u plavetilo tame? Ta vatrena, crvena, narančasta, žuta plamteća kugla koja nas grije, od koje klija i raste i miče se sve živo na ovoj planeti, to je, među inim, motiv koji opsjeda Luku Koščaka, kao što ga opsjeda i cijeli svemir, koji ga je potaknuo da stvori ciklus nebeskih slika, koje, doduše, nisu tema ove izložbe. Tema ove izložbe su horizonti. Crta na kojoj se spajaju ili razdvajaju dva prostora: ovaj naš zemaljski, kopneni ili vodeni, svejedno, i onaj nebeski neuhvativi u kojem danju gospodari sunce.

Veličanstvenost privremenog odlaska sunca, kao i ovisnost o njegovoj svjetlosti i toplini učinili su ga gospodarom života i božanstvom kojeg su slavili (a slave ga i danas kroz spomendan: sunday, sontag) svi narodi zagledani u nebo, zemljoradnici i stočari, astronomi i filozofi, prije nego što je apstraktna misao zagospodarila čovjekovim umom, ali i nakon što je personificirao njegovu božanstvenost. Tu zadivljenost prvih promatrača neba prenosi nam Luka Koščak u slikarstvo, dodirnuvši se teme koja je zbog svoje sveprisutnosti i amaterske pojednostavljenosti dosegla razinu kiča. Usuditi se, usprkos svemu, preuzeti motiv sunčevih zalazaka u svoje slikarstvo, vrlo je smjelo, kao i prevesti ga u osobni doživljaj jakog kolorita i snažnih kontrasta.

Horizont je dodatni motiv; simbolična crta razdvajanja ovozemaljskog od onozemaljskog, čudesna iluzija koju je slikao i Kazimir Maljević i Josip Vaništa i niz slikara dajući mu poseban značaj nedokučive tajne i simbolične tajanstvenosti. Horizont sa zalascima sunca (sasvim slično je i s njegovim izlascima), tema je kojoj je mladi umjetnik posvetio čitav ciklus slika. Apstrahirajući nebo i zemlju, more i otoke, crvena se kugla užarene zvijezde javlja kao dominantna točka, oko koje se stvara kompozicija. Na suvremen način autor pojednostavljuje realnost, stvarajući novu kolorističku dramatiku s odsustvom lakih emocija, koje bi odvele gledatelje na, recimo to tako, drugi put gledanja. Ovdje smo usredotočeni na boje i geste zabilježenih slikarskih fenomena, u kojem crvena, plava, crna dominiraju i odvode misao na bespredmetno slikarstvo, da bi nas na kraju upravo crveni krug vratio početnom motivu i povezao s mogućim realnim krajolikom.

Ta se crvena kugla (na slici krug) diže i spušta, povećava i smanjuje od slike do slike i ponekad dolazi do njenog rasprsnuća u slobodne zvjezdolike oblike. Koliko god crveni krug i horizontalna podjela boja ima dekorativnih predispozicija, ili nekim uspostavljenim redom vodi više u dizajn (oblikovanje) nego u slikarstvo, Luka Koščak slobodnom gestom nanosa boja i čistim odnosima boje i površine i njihovim promjenama od slike do slike, stvorio je zanimljivi ciklus bogatog slikarskog nerva.

Postmodernim ekspresionizmom kojim povezuje stvarnost i nestvarnost, plošnost platna i koloristričku punoću, Luka Koščak ovim nas ciklusom odvodi u prostor vječnih planetarnih tajni života.

Branka Hlevnjak